sv. Josip zaštitnik Hrvatske

330. obletnica proglasitve sveteg Jožefa kot zaščitnika Hrvaške

Vir: Informativna katolička agencija

Trebamo biti zahvalni za Lijepu našu domovinu, i čuvati njezine ravnice i planine, more i rijeke, vodu i zemlju. Potrebno je koristiti prirodna dobra s odgovornošću misleći i na naraštaje koji će doći poslije nas. Potrebno je čuvati ljude, brinuti se za sve, za svaku osobu, djecu, mlade, starije, osobito za one koji su najslabiji i najizloženiji opasnostima, one koji su po ljudskim kriterijima posljednji i o kojima se ne govori i ne piše, istaknuo je kardinal Bozanić.

Karlovac, (IKA) – Središnja proslava 330. obljetnice izbora svetog Josipa za zaštitnika Hrvatske održana je u subotu 10. lipnja u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu. Toj visokoj obljetnici pridružena je i proslava 30. obljetnice uzdignuća crkve Svetog Josipa u Karlovcu u Nacionalno svetište svetog Josipa te je održano prvo hodočašće hrvatskih branitelja svetom Josipu, zaštitniku Hrvatske. Bila je to i središnja proslava Godine svetog Josipa u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Euharistijsko slavlje u koncelebraciji s umirovljenim vojnim biskupom Jurjem Jezerincem te više od stotinu svećenika predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Pozdravnu riječ uputio je rektor svetišta mons. Antun Sente, ml., podsjećajući na proglas kojim je o obljetnicama zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić proglasio Godinu sv. Josipa. Kardinalu je mons. Sente zahvalio na darovanju Godine sv. Josipa i „jedinstvu svih redova i staleža današnje, Josipovske Hrvatske. To jedinstvo prepoznajem u ovome mnoštvu Josipovih hodočasnika i ovih što su dva dana pješačili od našeg glavnog glada, po svima koji su došli iz svih krajeva Lijepe naše i izvan nje, kao i obnašateljima vodećih dužnosti domovine Hrvatske".

U homiliji je kardinal Bozanić istaknuo da u Nacionalnom svetištu sv. Josipa „posebno molimo za naše obitelji i za hrvatsku Domovinu, u zahvalnosti prema svima koji su se u prošlosti, a posebno u Domovinskome ratu, za nju žrtvovali". Podsjetio je da su povijesne okolnosti u kojima je donesena odluka Hrvatskog sabora u drugoj polovici 17. stoljeća da posveti Hrvatsku posebnom zagovoru sv. Josipa, povezane s teškom situacijom u kojoj se tada našao hrvatski narod.

„Danas smo se sabrali na središnje slavlje Godine svetog Josipa, koju sam, u dubokom suosjećanju s duhovnim i materijalnim potrebama u sadašnjem trenutku, za Zagrebačku nadbiskupiju proglasio o spomenu 330. obljetnice izbora svetog Josipa za zaštitnika Domovine i hrvatskog naroda. Ovom se prigodom spominjemo i 30. obljetnice uzdignuća crkve Sv. Josipa u Karlovcu u Nacionalno svetište svetog Josipa", rekao je. Kardinal je spomenuo kako se u ovom svetištu trajno osjeća prisutnost dobrog duha prvog rektora svetišta blagopokojnog mons. Marijana Radanovića koji je u mračnim vremenima komunizma nastojao unositi svjetlo Evanđelja, osvjetljujući put vjere kršćanima i ljudima dobre volje.

Upućujući na lik sv. Josipa, citirao je riječi iz Proglasa o proglašenju Godine svetoga Josipa na području Zagrebačke nadbiskupije: „U otajstvu spasenja sveti je Josip vršio očinsku zadaću prema Isusu i bio je postavljen na čelo Svete Obitelji. Već nam to pokazuje njegovo življenje odnosa s Bogom, Stvoriteljem, ali jednako tako i odnosa prema dvama gorućim pitanjima za čovjeka i narod: pitanju otajstva života i pitanju obitelji. Nadalje, sveti je Josip na najizvrsniji način očitovao odgovornost prema primljenom pozivu, preuzevši na zemlji ulogu oca i odgojitelja našega Spasitelja, potpuno pristajući uz Božji plan ljudskoga spasenja. U svojoj je pravednosti štitio i ljubavlju pratio Blaženu Djevicu Mariju u njezinu prihvaćanju Božje Riječi. Postao je uzorom dobrohotne ljudske poniznosti, koju kršćanska vjera uzvisuje i daje joj punije značenje. Sveti je Josip svjedok i učitelj jednostavnih kreposti, koje su potrebne da bi ljudi bili dobri članovi zajednice i istinski nasljedovatelji Krista Gospodina. Zbog svega toga, kao čuvar najdragocjenijega Očeva Dara, on je trajno čašćen kao zaštitnik Kristova mističnoga tijela, koje je Crkve".

Ističući Josipovu ulogu čuvara Marije i Isusa, podsjetio je kako se ta Josipova zadaća čuvanja proteže i na Crkvu. Odgovarajući na pitanje „kako sveti Josip čuva", uputio je na riječi pape Franje koji ističe da on čuva „diskretno, ponizno, u tišini, ali s jednom stalnom prisutnošću i punom vjernošću, i onda kada ne razumije".

Sveti Josip svoj poziv čuvara Marije, Isusa i Crkve živi u trajnoj povezanosti s Bogom, u otvorenosti znakovima Božje prisutnosti u svom životu. Sveti Josip sluša što mu Bog govori. Ne posvećuje toliko pažnju osobnim planovima koliko Božjem naumu. Josip je čuvar jer zna slušati Boga, pušta da ga Bog vodi i upravo je zato osjetljiv za osobe koje su mu povjerene. Čovjek koji živi zajedništvo s Bogom, koji je osjetljiv za Božja nadahnuća, koji odgovara na Božji poziv, taj čovjek zna spoznati realnost ljudskog događaja, pažljiv je prema onima koji su mu blizu. On zna donositi mudre odluke. U središtu života svetog Josipa bio je Isus Krist, rekao je kardinal te vjernike potaknuo „čuvajmo Krista u svom životu, da bismo čuvali druge, da bismo čuvali one koji su nam blizu", jer „svi smo mi pozvani čuvati ono što nam je Bog dao, ljepote stvorenja, a to je čuvanje čitavoga stvorenoga svijeta". Čuvati znači gajiti poštovanje prema Božjim darovima, prema svakom Božjem stvorenju i svijetu u kojemu živimo. Trebamo biti zahvalni za Lijepu našu domovinu, i čuvati njezine ravnice i planine, more i rijeke, vodu i zemlju. Potrebno je koristiti prirodna dobra s odgovornošću misleći i na naraštaje koji će doći poslije nas. Trebamo čuvati okoliš i ne dopustiti da znakovi uništenja prate naš svijet na putu njegova napretka, rekao je kardinal, te nastavio „nadasve pak, potrebno je čuvati ljude, brinuti se za sve, za svaku osobu, djecu, mlade, starije, osobito za one koji su najslabiji i najizloženiji opasnostima, one koji su po ljudskim kriterijima posljednji i o kojima se ne govori i ne piše. Potrebno je čuvati svako ljudsko biće, počevši od onog začetoga i još nerođenoga. Trebamo se brinuti jedni za druge. U obitelji bračni drugovi čuvaju jedan drugoga, kao roditelji brinu se za djecu, da bi kasnije s vremenom djeca postala čuvari roditelja". U tom je kontekstu kardinal pozvao „vodimo brigu jedni o drugima. Molimo jedni za druge. S posebnom pozornošću budimo usmjereni na djecu i mladež, osobito na njihov odgoj i obrazovanje". Također je podsjetio, „da bismo mogli čuvati druge i stvoreni svijet moramo čuvati i sami sebe, svoje srce i dušu. Trebamo imati na pameti da nečistoća, mržnja, zavist i oholost kaljaju i razaraju život iznutra. Trebamo bdjeti nad svojim osjećajima, nad svojim srcem, odakle izlaze dobre, ali i zle namjere".

Kardinal Bozanić je također poručio da je potrebno vjerovati, nadati se i raditi. I onda kad se nad našim nebom pojave tamni oblaci, trebamo vidjeti svjetlo nade i biti nositelji nade koja otvara nove horizonte. U tome nam svijetli blaženi Alojzije Stepinac koji je u nadi pred Bogom prihvatio odgovornost za svoje vrijeme i poput Abrahama, oslonjen na Boga-nadu, i protiv ljudske nade, smjelo i neustrašivo vršio poslanje koje mu je Bog povjerio u Crkvi i hrvatskoj Domovini, rekao je kardinal.

U molitvi vjernika upućene su molitve za uspješan završetak školovanja djece i mladih, potom da domovina Hrvatska bude blagoslov svim njenim stanovnicima koji će je svojim poštenim radom i pravednom plaćom učiniti boljom i ljepšom. Također je molitva upućena za mlade da se ohrabre na brak, kao i za zauzete duhovne pastire i redovnike, kao i odgovorne i predane vršitelje dužnosti u obitelji, društvenoj zajednici i cijeloj domovini.

Nakon popričesne molitve zahvalu Bogu za slavlju te sv. sv. Josipu što okuplja oko stola Kristova uputio je rektor svetišta mons. Sente. Zahvalio je i svima koji su dali doprinos ovome slavlju, ako i onima koji promoviraju sv. Josipa. Zahvalio je i kardinalu Bozaniću na daru Godine sv. Josipa. „Hvala Vam što ste ovo svetište uvrstili u jubilejske crkve u Godini milosrđa. Te Vaše odluke provrle su novu karlovačku rijeku, rijeku hodočasnika", rekao je mons. Sente te podsjetio kako je „današnjim brojem ta rijeka narasla na 30.000, odnosno 60.000 hodočasnika u posljednje dvije godine". U znak zahvalnosti i kao poziv novom susretu obitelj hrvatskog branitelja i zauzetog laika Saše Koseca kardinalu je predala prvu medalju Nacionalnog svetišta sv. Josipa.

Prije blagoslova, kardinal Bozanić je svima zahvalio na zajedništvu i to međusobnom, a u prvom redu zajedništvu s Bogom, jer „gdje je u središtu Bog, tamo je i čovjek blizu čovjeku. O tome nam govori i sv. Josip, o svakodnevici gdje je Bog blizu čovjeka. Često nam je u životu potrebna jednostavnost s Bogom i blizina, jer je Bog blizu, On je s nama, a sv. Josip to tako zorno pokazuje. Zato nam je upravo on put do Isusa". Zazivajući Božji blagoslov na sve, za domovinu Hrvatsku, kardinal je posebno istaknuo očeve „da se ne boje vršiti svoju službu i u obitelji i u društvu. Molim za njihovu očinsku odlučnost, ali i obazrivost i nježnost. Potrebna nam je očinska služba u našem društvu".

Pjevanje je predvodio zbor Nacionalnog svetišta sv. Josipa sastavljen od članova župnih zborova Karlovca pod ravnanjem Jelene Mužar Smenderovac uz orguljsku pratnju Krešimira Klarića. Zbor je izveo misu koju je za ovu prigodu skladao mo Šime Marović.

U mnoštvu vjernika, bili su i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanica predsjednika Sabora Marija Jelkovac, ministri u Vladi Nada Murganić i Tomo Medved, saborski zastupnici, predstavnici županijskih i gradskih vlasti, te predstavnici hrvatske vojske i gradonačelnici i načelnici više gradova Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Misnom slavlju prethodio je svečani mimohod od Zapovjedništva kopnene vojske u Karlovcu do Nacionalnog svetišta u kojem su sudjelovale Povijesne postrojbe HV, pripadnici oružanih snaga RH, noseći zastave, udovice i obitelji poginulih, nestalih i preminulih hrvatskih branitelja te hrvatski branitelji, policajci i vatrogasci.

Navečer je održan Festival mladih na kojemu su nastupili katolički zborovi i bendovi mladih.